1100 GODINA HRVATSKOGA KRALJEVSTVA I SPLITSKIH CRKVENIH SABORA
OD HRVATSKE KNEŽEVINE DO KRALJEVSTVA
Godina 2025. donosi nam važnu državnu obljetnicu: 1100 godina od oblikovanja Hrvatskoga kraljevstva, povijesnog trenutka koji se najčešće povezuje s vladavinom kralja Tomislava oko 925. godine. Hrvatska povijest 9. i 10. stoljeća predstavlja razdoblje postupnog sazrijevanja kneževine koja se, unatoč izazovima svojega vremena, sve više učvršćivala i oblikovala kao samostalna politička zajednica.
Rani knezovi — Trpimir, Domagoj, Branimir i drugi — postavili su temelje hrvatske državnosti. Posebno se ističe godina 879., kada papa Ivan VIII. priznaje kneza Branimira i blagoslivlja hrvatski narod. Time Hrvatska po prvi put postaje jasno vidljiv politički čimbenik na europskoj sceni. U to vrijeme država se uspješno nosi s vojnim prijetnjama Bugarske, održava odnose s Bizantom i gradi vlastitu snagu na Jadranu.
Na prijelazu u 10. stoljeće kneževina je postala dovoljno čvrsta i stabilna da napravi iskorak na rang kraljevstva. U takvim okolnostima na vlast dolazi Tomislav, potomak Trpimirovića, u izvorima opisan kao iznimno sposoban, vojno snažan i međunarodno priznat vladar. Bizantski car Konstantin Porfirogenet svjedoči o Hrvatskoj njegova doba kao o zemlji s velikom vojnom snagom i razvijenom mornaricom.
Već sredinom 10. stoljeća Tomislav se u papinskim spisima i zapadnim dokumentima izričito naziva kraljem, što potvrđuje da je Hrvatska u njegovo doba doista postala kraljevstvo te se time punopravno uključila u krug srednjovjekovnih europskih monarhija.
Nakon Tomislava hrvatsko kraljevstvo nastavlja živjeti i razvijati se pod vladarima poput Petra Krešimira IV. i Dmitra Zvonimira, a i nakon personalne unije 1102. Hrvatska zadržava vlastite institucije, saborsku tradiciju, bana i kontinuitet pravnog poretka. Time postaje jasno da hrvatska državnost nije bila kratkotrajan povijesni trenutak, nego duboko ukorijenjena stvarnost.
SPLITSKI SABORI 925. I 928.
Dok se na političkoj razini oblikovalo kraljevstvo, istodobno se stvarala i učvršćivala snažna crkvena struktura, neodvojiva od identiteta tadašnje Hrvatske. U tom kontekstu posebno mjesto zauzimaju Splitski crkveni sabori, održani 925. i 928. godine.
Sabor 925. — crkvena potvrda mlade države
Prvi Splitski sabor sazvao je papa Ivan X., a vodio ga je papinski izaslanik nadbiskup Ivan iz Metza. Na saboru su se okupili biskupi iz Splita, Zadra, Nina, Knina i drugih hrvatskih biskupija. Rasprave su bile usmjerene na učvršćivanje crkvene organizacije i njezinu usklađenost s političkom stvarnošću Kraljevstva.
Na tom saboru Split je potvrđen kao metropolitansko središte, nasljednik salonitanske crkvene baštine. Ninska biskupija stavljena je pod njegovu nadležnost radi jedinstva crkvenog djelovanja na hrvatskom prostoru. Uređeni su odnosi između Crkve i državnih vlasti, a pitanje glagoljaške liturgije riješeno je tako da ostane u uporabi, ali uz određenu regulaciju i nadzor. Sabor jasno pokazuje kako su Crkva i mlado hrvatsko kraljevstvo djelovali usklađeno, uz snažnu papinsku potporu.
Sabor 928. — učvršćenje i dogradnja
Tri godine nakon prvoga, održan je drugi Splitski sabor, uz podršku pape Leona VI. Njime su potvrđene sve odluke iz 925., konačno razriješeni prijepori između Splita i Nina, te učvršćene granice crkvenih jurisdikcija. Time je stvorena stabilna i dugotrajna struktura Crkve u Hrvatskoj, u potpunosti usklađena s granicama kraljevstva.
Zbog svoje važnosti Splitski sabori s pravom se svrstavaju među ustavotvorne trenutke hrvatske Crkve i države, jer su potvrdili hrvatsku crkvenu samobitnost, dali međunarodni legitimitet kraljevstvu i učvrstili povezanost s Rimom na način koji je obilježio čitavu kasniju povijest.
ZAKLJUČAK I OBILJEŽAVANJE OBLJETNICE
Obljetnica 1100 godina Hrvatskog kraljevstva i spomen na Splitske sabore 925. i 928. podsjećaju nas da su se u istom povijesnom trenutku oblikovali i hrvatska državnost i hrvatska crkvena samobitnost. Tomislavova politička moć i odluke splitskih biskupa zajedno su stvorile temelje identiteta naroda koji je od svojih početaka živio u zajedništvu s Rimom i unutar zapadnog kršćanstva.
Ova je velika obljetnica svečano obilježena Euharistijskim slavljem ispred župne crkve sv. Nikole Tavelića, na mjestu tradicionalno povezanim s krunidbom prvog hrvatskog kralja. Misno slavlje, održano 5. srpnja 2025., predvodio je vrhbosanski nadbiskup i predsjednik BK BiH Tomo Vukšić, u zajedništvu s biskupima HBK i BK BiH te apostolskim nuncijem, nadbiskupom Francisom Assisijem Chullikattom, dok je propovijedao zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, predsjednik HBK.
Zato ove obljetnice nisu samo pogled u prošlost, nego i poziv da s zahvalnošću čuvamo vjeru, povijest i baštinu koju smo primili — te da iz nje crpimo snagu za budućnost.
