U noći 31. listopada mnogi slave Halloween festival, praznik sjevernoameričkog podrijetla koji se proširio zapadom kroz filmove, ljubav prema žanru horora, kostime, određenu kulturu transgresije i nastavu engleskog u školama. Vrijedno je razumjeti ovu novu modu, njezino porijeklo, učinke pogotovo na našu – kršćansku djecu.
1. Podrijetlo imena
Svetkovina Svih svetih je 1. studenoga, a u Crkvi se počinje slaviti večer prije. Zato se noć 31. listopada na staroengleskom nazivala ‘All hallow’s eve’ odnosno Večer svih svetih. Kasnije je ova riječ skraćena u ‘Halloween’ odnosno Noć vještica.
2. Keltski korijeni i ophođenje s mrtvima
Antropolozi i povjesničari smatraju da su barem od 6. stoljeća prije Krista Kelti sjeverozapadne Europe slavili kraj godine s festivalom “Samhein”, festivalom sunca koji je započinjao u noći 31. listopada i da je označavao kraj ljeta i žetve. Vjerovali su da je bog mrtvih dopustio mrtvima da dođu na zemlju te noći, što je zabrinjavalo žive, koji su morali pronaći načine da se zaštite, bilo žrtvama (ponekad ljudskim) ili, prema drugima, prerušavanjem da se ne prepoznaju.
3. Podudarnost sa Svim svetima
Mnogi pokrštavani keltski narodi održavali su različite običaje i slavlja poganskog podrijetla na pučkoj razini. U prvim stoljećima latinskog kršćanstva svetkovina Svih svetih slavila se u vedro proljeće, u svibnju, nakon Kristova uskrsnuća, i nastojala je obilježavati spomen na sve mučenike bez određenog datuma. Godine 835. Zapadna crkva počela je pomicati blagdan Svih svetih na 1. studenog .
Blagdan vjernih mrtvih, postavljen 2. studenoga, učvrstio je sveti Odilón, oko godine 998. U svakom slučaju, radilo se o kristijaniziranju odnosa vjernika prema pokojnicima, prisjećajući se da je samo Krist Gospodar živih i mrtvih, pobjednik Smrti i Puta, Istine i Života.
Suočeni s beskrajnim pregovorima pogana s uvijek razdražljivim i opasnim dušama mrtvih, kršćanstvo uči da Krist i Bog Otac osiguravaju sudbinu svakom pokojniku i štite žive.
Kao što inzistira bizantska pjesma: “Krist je uskrsnuo od mrtvih, i svojom smrću je pobijedio smrt; onima koji su bili u grobu on je dao život.” To je puno moćnije od jednostavnog poganskog ili spiritualističkog upravljanja kako bi se spriječila molitva i pobjeda svetih.
4. Bundeve
Čini se da je Noć vještica ušla u Sjedinjene Države preko irskih imigranata. Poznata bundeva sa svijećom unutra naziva Jack O’Lantern sačuvana je u Irskoj i povezana s kršćanskom legendom.
Ovaj Jack je mislio da je jako pametan u životu: nije slušao Boga, obećavao je stvari koje nikada nije ispunio, a čak je tri puta prevario đavla. Mislio je da uzaludno psovanje neće imati posljedica. Ali kad je stigao u zagrobni život, ni Sveti Petar ga ne pušta u raj, ni đavao u pakao. Vrag ga kazni da luta svijetom sa šupljom bundevom i plamenom u njoj kao jedinim osvjetljenjem. Učenje je jasno: “Jack” nije simbol radosti ili svjetla, već kazna za pokušaj prevare vječne pravde za neispunjena obećanja.
Irska tradicija – koju su emigranti donijeli u SAD – djece koja traže slatkiše po kućama s prijetnjom “trick or treat” u svom podrijetlu također je imala element kršćanske pokore.
S osjećajem kraja godine (jesen je označila kraj keltske godine) kršćanska su djeca išla po kućama u susjedstvu tražeći oprost za svoje male šale; Susjedi su, u znak pomirenja, djeci darivali slatkiše i u seoske sredine vratio se mir među obiteljima. Nešto vrlo kršćansko što je izgubljeno u kasnijim verzijama.
5. Konzumeristički Halloween
Konzumeristički Halloween, naprotiv, potpuno zaboravlja pravog pokojnika i svete i to je prevara sotone – jer bi to natjeralo na ozbiljno razmišljanje o smislu života – ovako ga zamjenjuje fiktivnim pokojnikom, odnosno čudovištem, nemrtvima, vampirima ili zombijima… i pokušavajući ne ulaziti preduboko u narativ (roman “Drakula” je, na primjer, previše katolički za moderne ukuse), brzo prelazi na piće i zabavu.
Konzumeristički Halloween. Malo bundeva, malo paučine, alkohol zabava i veliko ništa.
Tvrtke su podržale festival jer ih tjera na prodaju.
Među mladima, osim onima koji posebno vole horor filmove ili književnost, to je samo izgovor za piće, zabavu i flert – blud.
Trgovine kostimima već godinama dokazuju da ženski kostimi koji se najviše prodaju ili iznajmljuju u listopadu nisu strogo strašni, već “seksi”: “seksi vrag”, “seksi vještica”, “seksi vampirica…”. Nije važno što si, samo da ne moliš i samo samo da uživaš u sebi i grijehu, strastima.
6. Ezoterična ili sotonistička Noć vještica
Jedina veća opasnost od “svjetovne” ili “konzumerističke” Noći vještica jest da može dovesti do “ezoterične” ili demonske Noći vještica.
Prva potiče “uživanje do krajnjih granica ove posebne noći”, s elementom “riskiraj, griješi, preuzimaj opasnost, kockaj se s vječnim životom”. Druga osnažuje tu ideju: “u ovoj posebnoj noći, idite korak dalje, riskirajte nadnaravno i dobit ćete moć.”
Sotonističke, ezoterične i općenito čarobnjačke skupine naslijedile su od Kelta ideju da je to “moćna” noć, u kojoj rituali dobivaju posebnu “moć”.
Bivši sotonisti objašnjavaju da se ove noći provode rituali navodno s “više moći”, za koje neke skupine pokušavaju dobiti ljudske žrtve, a to mogu biti: abortusi, fanatični dobrovoljci, drogirani mladi ljudi ili bebe ili djeca.
Pripadnici ovih sekti kažu da taj datum koriste kao sotonističku novu godinu i “đavolji rođendan”.
7. Što reći?
Crkva će vješticama odgovoriti da ako dobiju ikakvu moć ona će biti demonskog podrijetla, samo na neko vrijeme, varljiva i uz vrlo skupu cijenu kako će se kasnije otkriti.
Suočavanje s demonskim je kao suočavanje s mafijom koja tvrdi da vas štiti: zakačila vas je i naplatila vam brutalne naknade. Sama izvorna legenda o Jacku O’Lanternu poučavala je tome da se ne isplati baviti vragom i njegovim prijevarama.
Sve u svemu, 99,9% onoga što večeras može zanimati vraga vjerojatno je hedonizam, rasipništvo i golemo praznovjerje uz pokoju ljudsku žrtvu, ili pak milijune ako svijet nastavi na ovaj način izrugivati Boga i svete!
Preuzeto s: vjera.hr
