Došašće se dijeli u dva dijela, a s njim započinje i nova crkvena godina. Prvi dio došašća započinje prvom nedjeljom koja je najbliža blagdanu sv. Andrije apostola (30. studenog) i traje do 16. prosinca. Liturgija u tom prvom dijelu izražava onaj vid došašća koji govori o Kraljevstvu Božjem na svršetku vremena i usmjerava na iščekivanje drugoga Kristova dolaska.
Drugi dio došašća traje od 17. do 24. prosinca, da Badnjaka, i to je vrijeme neposredne priprave za slavljenje Rođenja Gospodnjeg.
Prvi tragovi crkvene priprave za Božić nalaze se već u V . stoljeću u Siriji, a sama se priprava sastojala od liturgijskog spomena Blažene Djevice Marije Bogorodice i sv. Ivana Krstitelja kao Isusova preteče, a obuhvaćala je dvije nedjelje koje su prethodile Božiću.
Od 8. stoljeća razdoblje došašća počinjalo je 11. studenog na blagdan sv. Martina i bilo je strogo poput korizme, a trajalo je šest nedjelja. Kasnije je taj običaj znatno ublažen, makar se i danas razdoblje došašća gleda kao vrijeme suzdržavanja od velikih slavlja i gozbi.
Prva nedjelja došašća govori o ponovnom Kristovu dolasku, kada će Bog po svome Sinu uspostaviti svoje kraljevstvo – novi Božji svijet. Druga i treća adventska nedjelja prikazuju Ivana Krstitelja, Isusova preteču, a četvrta nedjelja predstavlja Mariju, Djevicu i Majku koja je rodila Isusa. Može se reći da je Marija vjerom začela Isusa: prije nego li u svome krilu, ona ga je začela u svome srcu. No, čitanja došašća ne upućuju samo na to kako je bilo onda, “u ono vrijeme”, nego žele pobuditi odlučno stajalište za današnjicu, tj. za naš život. Došašće nas odgaja za ljubav koja čezne za Bogom koju se može susresti najprije u čovjeku a onda i u samom Bogu. Ono nas potiče da budemo spremni za Isusov slavni dolazak, tj. za Sudnji dan. Ipak, u Došašću se ne slavi samo iščekivanje, već i dolazak našeg Gospodina, Isusa Krista koji traje bez prestanka.
U Rimokatoličkoj crkvi u došašću prevladava ljubičasta boja u liturgiji (kao i u korizmi). U misi se izostavlja himan “Slava”, da bi taj tipično božićni himan (“Slava Bogu na visini i na zemlji mir ljudima dobre volje!”) jače odjeknuo na svetkovinu Kristova rođenja.
Advent kao početak crkvene godine i predbožićno vrijeme zahtjevno je jer u njemu ima dana posta, tj. odricanja od hrane, dana nemrsa, tj. dana kad se ne jede meso; nekoć je nemrs bio u sve radne dane adventa. U njemu su posebno poznate zornice.
