Početna Svetac dana Sv. Katarina Sijenska – izvanredna svetica s posebnim darovima

Sv. Katarina Sijenska – izvanredna svetica s posebnim darovima

26 min read
563

Sv. Katarina Sijenska živjela je u 14. stoljeću u današnjoj Italiji. Ova zemlja je tada izgledala kao da se približava smak svijeta.

Bubonska kuga harala je Europom u valovima i u konačnici izbrisala 60% populacije. Države bile su podijeljene i zaraćene. Bogati svećenici kupovali su svoje pozicije, a biskupi su se brinuli da ih naslijede njihovi članovi obitelji. Papa je već 70 godina živio u Francuskoj. Iako će se on kasnije vratiti u Rim, Zapadna šizma događa se ubrzo nakon toga s trojicom potraživača Petrove stolice.

„Ona je živjela u groznim vremenima i ljudi su stvarno mislili kako je to smak svijeta“, rekao je za CNA otac Thomas McDermott, dominikanac i učenjak sv. Katarine Sijenske.

Danas je stanje svijeta i Crkve drugačije, iako ni u kojoj mjeri manje problematično. Novi val skandala povezanih sa seksualnim zlostavljanjima navodnim zataškavanjima istoga nanovo je prodrmao Crkvu diljem svijeta.

McDermott je primijetio da kada je sv. Katarina govorila o Crkvi, često ju je nazivala Tijelom Kristovim, sukladno tradiciji sv. Pavla.

„Ona napominje kako je lice Crkve predivno lice, no mi bacamo ljagu na njega. Ona ima predivno lice, to je božanska strana Crkve, no mi, ljudska bića, ga prljamo; našim grijesima izobličujemo Tijelo Kristovo.“ – rekao je McDermott.

Po čemu je posebna ova jedna svetica?

Katarina je rođena 25. ožujka 1347. godine u Sieni kao jedno od dvadeset i petero djece roditelja iz srednje klase. Oko polovica njene braće i sestara nije preživjela djetinjstvo.

U ranoj dobi postala je vrlo pobožna i usprotivila se svojim roditeljima kada su je pokušali udati za muža jedne njene sestre koja je preminula. Umjesto toga izabrala je zavezati i odrezati kosu kako bi bila manje poželjna. S vremenom se zavjetovala na djevičanstvo poradi Krista i sklopila svoj mistični brak s Njime oko 21. godine.

Umjesto ulaska u samostan Katarina je odlučila obdržavati molitvu i pokornička djela u svom domu pridružujući se dominikanskom trećem redu. Provela je nekoliko godina gotovo posve odijeljena u sobi nalik na ćeliju koja se nalazila ispod stuba u roditeljskom domu provodeći dane u razgovoru s Kristom.

Nakon nekoliko godina mogli bismo reći novicijata kod kuće, sredinom svojih 20-ih godina čula je Krista kako joj govori da počne voditi otvoreniji život.

„Rekao je kako sada treba izaći van i podijeliti plodove svoje kontemplacije s drugim ljudima.“, rekao je McDermott. „To je veoma dominikanski jer je iz Sume teologije sv. Tome Akvinskog.“

Katarina je poslušala i pridružila se svojoj obitelji u svakodnevnim aktivnostima. Također je počela služiti siromasima te je uskoro postala poznata po svom dobrotvornom radu. Oko sebe je okupila mnoštvo mladih žena i muškaraca upravo zato jer su uživali u njenom toplom karakteru i svetosti. Mnogi od njih bili su iz bogatih obitelji ili visokog socijalnog statusa.

Katarina izlazi van i postaje politična

Kada je ponovno zakoračila u javni život, postala je povezanija i više u tijeku s događanjima u Crkvi.

U to je vrijeme Grgur XI. živio u Avignonu i bio u ratu s Republikom Firencom. Udario ju je interdiktom, što je ekvivalent ekskomunikaciji grada – između ostalog nisu mogli primati ni sakramente.

Predavajući se svom molitvenom životu i uz savjetovanje s duhovnim vodstvom Katarina se počela dopisivati s papinim predstavnicima te samim papom pokušavajući tako uspostaviti mir u Firenci i zagovarati reformu ondje gdje je vidjela korupciju.

„U Katarinino vrijeme moćne obitelji Firence mrze papinskog nuncija u Firenci jer su te iste obitelji smatrale kako se papa loše odnosi prema njima.“, rekla je Katarina Pakaluk, izvanredna profesorica ekonomije na Američkom Katoličkom Sveučilištu i zaljubljenica u sv. Katarinu.

„Ona piše nuncijima, piše papi i pokušava spriječiti ovaj interni katolički rat u ovom dijelu papinskih država“, rekla je. „Sve se ovo događa prije Velike Šizme kada stvari postaju zaista loše.“

Raspoloženje je bilo tako loše, a tenzije  toliko visoke da je papin nuncij u Firenci s vremenom bio živ oderan na ulici.

„Stoga, kada razmišljamo o stvarima danas i o tome koliko su šokantne i grozne (zaista jesu), znate, stvari su tada bile također prilično loše.“, napomenula je Pakaluk. „Priroda pojedinih zločina je drugačija, no napetosti su bile veoma visoke i ovi ljudi su bili prilično nasilni.“

Žudjela je za općim dobrom iz ljubavi prema Bogu

Katarinu je privukla crkvena politika njenoga vremena ne zbog izgubljenog osjećaja za ambicijom, napomenuo je McDermott, već zato što je voljela Crkvu kao što je voljela i Boga.

„Nije bila njena namjera uključiti se u crkvenu politiku, već ju je želja za općim dobrom i onim što je dobro za Crkvu odvela u politiku.“, rekao je. „Ne znači da ju je politika kao takva zanimala.“

U svojim pokušajima da riješi probleme u Crkvi Katarina se pridružila zovu mnogih drugih katolika da se papa vrati u Rim.

Nakon nekog vremena tijekom kojeg su se dopisivali, Katarina se pješice s nekim sljedbenicima zaputila da uživo vidi papu.

„Za Katarinu koja je bila kućni tip, bila je izvanredna stvar otići pješice do Francuske sa svojim učenicima, no bila je spremna učiniti sve za Crkvu jer je Crkva Tijelo Kristovo.“, rekao je McDermott.

Nakon mnogih ljudi koji su preklinjali papu da se vrati u Rim između 1309. i 1377. godine, čini se kako je sv. Katarina bila najuvjerljivija.

Bila je jedina koja je uspjela doprijeti do pape

Tijekom svoga posjeta Katarina se pozvala na dijelove papinog sna o kojem nije nikome govorio.

„Za njega je to (što je znala za san) bilo nevjerojatno i prihvatio je to kao jasan Božji znak da mu Bog progovara preko ove žene.“, rekao je McDermott. Stoga, nakon desetljeća izgnanstva, za samo nekoliko tjedana od Katarinina posjeta, papa je spremio svoje stvari i zaputio se u Rim.

„Ona je izvrstan primjer žene laikinje koja je imala snažna uvjerenja o Crkvi i nije se bojala izraziti ih.“, rekla je Karen Scott, izvanredna profesorica Katoličkih studija i povijesti na Sveučilištu De Paul u Chicagu.

„Bila je to mnogo drugačija situacija od ove danas, stoga bi bila pogreška automatski pomisliti da su tadašnji problemi posve jednaki problemima sadašnje Crkve.”, rekla je Scott za CNA.

„Ona je živjela prije mnogo godina i to je bilo drugačije vrijeme, drugačija Crkva i drugačije povijesne okolnosti… No bila je svjesna svih vrsta problema unutar klera i vjerovala je kako je potrebna njihova reforma.“

Legenda o samouvjerenoj laikinji

Ono u čemu se Katarina odlikovala u korespondenciji s papom i ostalim klerom, bila je njena sposobnost da uravnoteži svoju kritiku koja nije uzrokovala otpor te svoje nevjerojatno poštovanje prema crkvi i papinstvu, rekla je Scott.

„Postoji predivna ravnoteža između jasnog promišljanja i sposobnosti da se vide mane, a da se u isto vrijeme posjeduje nevjerojatno poštovanje prema Crkvi i osobito papinstvu. Svemu tomu temelj je u dubokom duhovnom životu, životu duboke molitve.“, rekla je Scott.

„Ona je laikinja koja je imala snažno mišljenje i poglede (na crkvene stvari) te je poduzela nešto u vezi toga, a nevjerojatno je to da su ljudi obratili pozornost na nju.“, nadodala je Scott. „Nevjerojatno je zbog toga jer je bila neobrazovana laikinja skromne pozadine te nije bila osobito poznata.”

„Slušali su je jer je ono što je govorila bilo očito, točno i iskreno te je dolazilo iz molitve  i Evanđelja.“, rekla je Scott.

Ostavila nam je bogatu duhovnu baštinu

Sveukupno Katarina je napisala najmanje 381 pismo u svome životu. Tri godine prije njene smrti također je počela diktirati „Il Libro“ (Knjigu), zbirku svojih duhovnih podučavanja i razgovora s Bogom koja je postala poznata kao „Dijalog“.

Značajan dio njena Dijaloga, od 110. do 134. poglavlja, daje uvid u njeno razmišljanje o potrebnim crkvenim reformama toga doba. Katarina prenosi kako joj je „Vječni Otac“ (ovako često govori o Bogu Ocu) rekao da je najveći problem s kojim se suočavaju dijecezanski svećenici njenog vremena novac, dok je najveći problem svećenika iz redovničkih redova homoseksualnost.

McDermott govori kako su se njene iskrene kritike smatrale toliko grubima da su izbačene iz mnogih engleskih prijevoda njene knjige.

„Ona je ovo pisala 1300-tih, vjerovala je kako joj to diktira Vječni Otac i uvijek izravno pogađa, ne zadržavajući ništa za sebe.“, rekao je McDermott.

Iako joj dijalozi sadrže jake kritike klera, u isto vrijeme je pozivala na poštovanje prema njima jer su oni „Kristovi“ na zemlji koji dovode Isusa u svijet preko Euharistije.

Sveta Katarina poziva nas na ljubav prema svećenicima

„Trebate ih (svećenike) voljeti zbog čestitosti i dostojanstva Sakramenta, a zbog te iste čestitosti i dostojanstva trebate mrziti nedostatke onih koji bijedno žive u grijehu. Ne smijete se poradi toga postavljati kao suci, to zabranjujem, jer su oni Moji Kristovi i zbog toga trebate voljeti i poštivati autoritet koji sam im dao.“, rekao je Vječni Otac Katarini kako se ona prisjeća u svom Dijalogu.

Dok je Katarina bila uspješna u povratku papinstva u Rim i uspostavi mira između Firence i Vječnoga Grada, razdoblje nazvano Velikom Šizmom ili Zapadnom Šizmom će se odviti samo dvije godine prije njene smrti.

„Nije bilo kristalno jasno tko je pravi papa,“ rekao je McDermott, napominjući kako su čak i neki sveci koji su sada već kanonizirani stali uz protivničke potraživače Petrove Stolice tog vremena. „Stoga se i to moglo činiti kao kraj svijeta.“

„Sv. Katarina je bila posve prestravljena“, rekla je Scott, „jer je za nju Crkveno jedinstvo bilo ono osnovno.“

Trebamo žarko moliti za Crkvu

Tijekom ovoga vremena francuski kardinali su izabrali svoga vođu kao papu, a kasnije je i Koncil u Pisi učinio isto. Sv. Katarina je stala uz onoga papu koji je prebivao u Rimu, Urbana VI., i posljednjih godina života se tamo preselila kako bi ga zagovarala i ponudila intenzivnu molitvu i pokoru za Crkvu.

Kada je umrla 1380. godine, što je bio rezultat bolesti koju su joj donijele ekstremne pokore, Zapadna je Crkva još uvijek bila u šizmi, a tako će ostati sve do zaključka Koncila u Konstanci 1418. godine.

„Neki povjesničari, mislim da su to osobito oni manje vjerni ili koji nemaju život vjere, će reći kako je Katarina zapravo podbacila jer je njen cilj bio vratiti papu u Rim kako bi izliječila podijele u Crkvi. No kako je mogla uspjeti ako se najveća šizma Zapadne Crkve dogodila nakon što je ona umrla?“, rekla je Pakaluk.

„Mislim da to nije posve ispravan pogled. Nikada ne poznajemo hipotetsku povijest, nikada ne znamo što bi se dogodilo bez Katarininog utjecaja. Ona ponajprije dovodi Svetoga Oca u Rim prije svoje smrti, a to je bilo poprilično važno.“, rekla je.

„Mislim da je Crkva uspjela preživjeti Veliku šizmu jer je Katarina posložila određene stvari prije svoje smrti.“

Katarinine pouke za današnje katolike

„Što bi ona danas rekla? Mislim da je to opasno pitanje“, rekla je Scott, „jer ne znamo kako bi se ponijela prema trenutnim problemima i složenim pitanjima. Jedino što znamo je da bi ona jako dobro znala koje moralno stajalište biskupi, svećenici i laici trebaju zauzeti.“

Katarina bi postavila najviše standarde iskrenosti, integriteta i pastoralne brige za laike, rekla je Scott, kao i najviše standarde za „izbjegavanje šizme i pristajanje uz papinstvo.“

Nađite vremena za molitvu

„Više od toga, mislim da bi savjetovala ljudima da nađu vremena za molitvu i brigu, a ne da svaki put pokleknu kada dođe do problema.“, nadodala je.

Pakaluk smatra da postoje tri pouke koje možemo naučiti iz Katarininog života i primjera. Prva je da aktivna uloga u crkvenoj politici mora biti ukorijenjena u dubokoj molitvi i ljubavi za Crkvu.

„Rekla bih, nemojte se uopće miješati dok ne postanete sveti poput Katarine… Biti aktivan ili vršiti javnu službu bez duboke predanosti molitvi je potpuno apsurdno i ne bi bilo vjerno njenom životu i primjeru.“, rekla je.

Neka vam povijest bude učiteljica

Druga lekcija, rekla je, bila bi da bacimo dugi pogled na povijest. Crkva je i prije preživjela teška vremena i skandale, a može ih preživjeti opet.

„Zgrožena sam i ljuta zbog onoga što vidim i čujem oko trenutnih skandala.”, rekla je Pakaluk.

„No osobno nisam uznemirena, moja vjera nije poljuljana jer sam toliko upoznata s vremenima crkvene povijesti, osobito onim u kojem je živjela Katarina, u kojem je bilo toliko korupcije i razočaranja od strane vjernih s poštovanjem prema hijerarhiji i nekim članovima klera.“, rekla je.

„Stoga me to ne uznemiruje jer mislim, pa zašto bi ovo bilo drugačije? Zašto mislimo da smo imalo bolji? Zašto mislimo da smo potpuno imuni na neke stvari koje su se dogodile u prošlosti?“

Predodređeni ste za svetost u svim okolnostima

Treća stvar koju katolici mogu naučiti od sv. Katarine je da je moguće biti svet čak i u najtežim vremenima Crkve, rekla je Pakaluk.

„Ona se nalazi u raju, trčala je dobru trku i uspjela je.“, rekla je. „Možemo se zagledati u nju, ne samo na način: ‘I ja to mogu!’, već kao i na stariju sestru koju možemo slijediti i moliti za njen zagovor.“

McDermott je rekao da katolici trebaju postati srčani zbog primjera sv. Katarine jer iako je pisala o problemima u Crkvi, nikada nije dala do znanja da je misli napustiti.

„Rekla bi da ne napuštamo Crkvu jer je to ljudska, grešna strana Crkve koju vidimo. A što se tiče dobroga u Crkvi – ostanite i pročistite ga.“, rekao je.

„Naša ljubav za Krista i naša ljubav za Crkvu – one su neodjeljive –  pokazuju se u teškim vremenima kada nije dobar osjećaj biti katolik, a nastavljamo hoditi s Kristom i Crkvom.“

 

Pogledajte još

Ljetni raspored sv. misa

Od danas, tj. nedjelje 23. lipnja započinjemo s ljetnim rasporedom sv. misa koje će biti u…