8. prosinca 2023. g. u crkvi sv. Ilije iza večernje sv. mise s početkom u 18:45 sati biti će prikazivanje dokumentarnog filma VELIKE MALE SESTRE.
Film scenarista i redatelja Jakova Sedlara želi na svjetlo dana dati do sada malo poznate ili potpuno nepoznate činjenice djelovanja sestara milosrdnica koje su tijekom Drugog svjetskog rata na inicijativu i potporu zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca spasile 309 Židova. U četrdesetak minuta daje se kratki osvrt na početak djelovanja sestara milosrdnica u Zagrebu na prosvjetnom planu, a potom i zbrinjavanju bolesnih koje su započele u svom samostanu u Frankopanskoj. Potom se gledateljstvo upoznaje s gradnjom i organizacijom rada Bolnice sestara milosrdnica, a u središnjem dijelu je djelovanje bolnice i sestara u vrijeme Drugog svjetskog rata kada su se pod raznim dijagnozama, često i izmišljenim u bolnicu sklanjali Židovi. Njihove troškove je isprva plaćala Židovska općina, a od 1943. nadbiskup Stepinac. Zahvaljujući besprijekornoj organizaciji na čelu sa s. Bogoljubom Jazvo, svi su u bolnici dobili potrebnu skrb i zaštitu, a ni jedan slučaj nije otkriven tadašnjim vlastima. Sve iznesene činjenice bogato su potkrijepljene dokumentacijom koju je marno godinama istraživao odvjetnik Marko Danon u arhivima. Film donosi i vrlo emotivno svjedočenje Mira Romana čija se majka u visokom stupnju trudnoće uspjela spasiti iz vlaka koji je prevozio Židove iz Sarajeva u Auschwitz, te se u Zagrebu domogla bolnice u Vinogradskoj gdje je Miro rođen, a onda pak zahvaljujući s. Jazvo uspjela pobjeći iz nje.
Vođene geslom „Pro Deo et patria“ „Za Boga i domovinu“ slijedeći karizmu svog Utemeljitelja sv. Vinka – biti za čovjeka u svakoj njegovoj potrebi od najranije njegove dobi sve do časa smrti – sestre milosrdnice su ovim herojskim činom dokazale da im je milosrdna ljubav i dobro bližnjega uvijek bilo ispred vlastite sigurnosti i života. Osobito u teškim ratnim vremenima, dok su nesebičnom ljubavlju spašavale ugrožene, ranjene, prognane, brinući se i za ratnu siročad i same su doživjele sudbinu progonjenih i zlostavljanih, mučene u zatvorima i samicama, a neke od njih nedužno su ubijene zbog vjernog služenja Bogu i svome narodu, rekla je s. Bradica. Podsjetila je kako je i sama s. Bogoljuba Jazvo bila u životnoj opasnosti. „Nekoliko dana nakon nasilnog udaljavanja iz Vinogradske bolnice došli su po nju. Samo mudra i domišljata ljubav sestara spasila joj je život. Nažalost s. Blanda Stipetić, njezina zamjenica u službi ravnateljice i najbliža suradnica, koncem lipnja 1945. godine odvedena je iz Vinogradske bolnice i streljana negdje u okolici Zagreba. Do danas ne znamo za njezin grob. Uz nju, u razdoblju od dvije godine ubijeno je još šest sestra milosrdnica većinom medicinske struke za koje smo pokrenuli postupak za beatifikaciju. Život ide dalje, ali uzvišeni ideali ne umiru“, rekla je.
Ulaz je slobodan!
