Nadbiskup Ettore Balestrero, stalni promatrač Svete Stolice pri Ujedinjenim narodima, upozorio je na ozbiljne razmjere progona kršćana u svijetu. Govoreći na skupu održanom u Ženevi istaknuo je kako je samo tijekom 2025. godine zbog svoje vjere ubijeno gotovo pet tisuća kršćana – što u prosjeku znači trinaest ljudi dnevno.
Prema dostupnim podacima, gotovo 400 milijuna kršćana diljem svijeta – odnosno jedan od sedam – danas je izložen različitim oblicima progona ili nasilja. Time su kršćani, upozorio je nadbiskup, najprogonjenija vjerska zajednica u svijetu.
O tim je izazovima govorio na inicijativi pod nazivom „Uz progonjene kršćane: zaštititi vjeru i kršćanske vrijednosti“, koju je pokrenula Zsòfia Havasi, stalna predstavnica Mađarske pri Ujedinjenim narodima u Ženevi, prenosi Vatican News.
Govoreći o onima koji su ubijeni zbog svoje vjere, nadbiskup Balestrero podsjetio je da su oni mučenici u izvornom značenju te riječi – svjedoci koji su svojim životom i smrću posvjedočili vjeru. Njihovo svjedočanstvo, međutim, ne smije zasjeniti činjenicu da je riječ o ozbiljnom i neprihvatljivom kršenju temeljnih ljudskih prava.
Posebno je naglasio odgovornost država da štite slobodu vjeroispovijesti. Ta sloboda uključuje pravo pojedinaca i zajednica da svoju vjeru žive i javno ispovijedaju – kroz bogoslužje, poučavanje i svakodnevno svjedočenje života. Države su pritom dužne ne samo poštivati to pravo, nego i aktivno štititi vjernike od nasilja i diskriminacije.
Jedan od najvećih problema u globalnom kontekstu vjerskog progona, upozorio je nadbiskup, jest nekažnjivost počinitelja. Kada napadi na vjernike ostanu bez posljedica, time se stvara prostor za nova kršenja slobode savjesti i vjere.
Nadbiskup je također izrazio zabrinutost zbog brojnih oblika nasilja kojima su vjernici izloženi – od fizičkih napada i nezakonitih pritvaranja do oduzimanja imovine, prisilnih migracija pa čak i ropstva. Takvi oblici progona, naglasio je, nisu ograničeni samo na pojedine dijelove svijeta.
Prema izvješću Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a, samo je tijekom 2024. godine u Europi zabilježeno više od 760 zločina iz mržnje usmjerenih protiv kršćana.
Osim otvorenog nasilja, nadbiskup je upozorio i na suptilnije oblike diskriminacije koji često prolaze nezapaženo. Riječ je o postupnoj marginalizaciji kršćana iz društvenog, političkog i profesionalnog života, pa čak i o pravnim i administrativnim ograničenjima koja u praksi mogu umanjiti ili poništiti prava kršćanskih zajednica – ponekad čak i u tradicionalno kršćanskim zemljama.
Svoje je izlaganje završio promišljanjem o simbolici križa. Križ, rekao je, čine dvije linije koje se sijeku: vertikalna koja govori o čovjekovoj otvorenosti prema Bogu i transcendenciji te horizontalna koja podsjeća na odnos s drugim ljudima. Kada se napada vertikalna dimenzija, nastoji se prekinuti odnos između savjesti i Boga, svodeći vjeru na šutnju i privatnost. Kada se napada horizontalna dimenzija, tada se progone oni koji svoju vjeru žele živjeti i svjedočiti među ljudima.
(kta / Vatican News)
