Crkva 23. listopada slavi svetoga Ivana Kapistrana, franjevca, velikog propovjednika i jednog od najpoznatijih svetaca svoga vremena. Iako je rođen u Italiji, posljednji mjeseci njegova života posebno su povezani s našim krajevima. Preminuo je 23. listopada 1456. godine u franjevačkom samostanu u Iloku, gradu koji ga i danas časti kao svoga nebeskog zaštitnika.
Ivan Kapistran rođen je 24. lipnja 1386. godine u talijanskom gradiću Capestranu. Studirao je pravo u Perugii, gdje je postao sudac, a jedno vrijeme i upravitelj grada. Nakon što je zbog političkih sukoba završio u zatvoru, njegov se život potpuno promijenio. Napustio je dotadašnju karijeru i odlučio se posvetiti Bogu.
Godine 1415. stupio je u Franjevački red, a dvije godine poslije zaređen je za svećenika. Zajedno sa svetim Bernardinom Sijenskim zauzimao se za obnovu redovničkoga života i vjernije nasljedovanje svetoga Franje Asiškoga.
Kao neumoran propovjednik proputovao je velik dio Europe, pozivajući ljude na obraćenje i kršćanski život. Njegove su propovijedi okupljale mnoštvo vjernika, a mnoge su potaknule na ulazak u Franjevački red. Pisao je i teološka, pravna i duhovna djela, a pape su mu povjeravali važne crkvene zadaće.
Obrana Beograda i posljednji dani u Iloku
Posebno mjesto u njegovu životu zauzimaju događaji iz 1456. godine. Nakon pada Carigrada 1453. godine osmanska se vojska širila prema srednjoj Europi, a Beograd je postao jedno od ključnih mjesta obrane.
Ivan Kapistran, tada već sedamdesetogodišnjak, uz potporu pape Kalista III. i u suradnji s Ivanom Hunjadijem, poznatim kao Sibinjanin Janko, sudjelovao je u okupljanju i ohrabrivanju branitelja. Njegova je uloga bila prije svega duhovna. Molio je s vojnicima, hrabrio ih i ulijevao im nadu.
Dana 22. srpnja 1456. godine branitelji Beograda izvojevali su veliku pobjedu nad osmanskom vojskom, čime je zaustavljen njezin daljnji prodor na tom pravcu. Uz tu se pobjedu povezuje i blagdan Preobraženja Gospodinova, koji se slavi 6. kolovoza.
Iscrpljen nakon tih događaja, Kapistran se povukao u franjevački samostan u Iloku, gdje je 23. listopada iste godine preminuo. Tako je ovaj veliki franjevac, koji je prošao gotovo cijelom Europom, svoje posljednje dane proveo na hrvatskom tlu.
U Iloku se ubrzo razvilo snažno štovanje svetoga Ivana Kapistrana, a uz njegov grob vezivala su se brojna svjedočanstva o uslišanjima i čudesima. Među prvima koji su se zauzimali za njegovo proglašenje svetim bio je iločki knez Nikola Iločki. Blaženim je proglašen 1622., a svetim 1690. godine.
Sveti Ivan Kapistran i hrvatski franjevci
Sveti Ivan Kapistran ostavio je dubok trag u hrvatskoj franjevačkoj povijesti. Njegova smrt u Iloku i štovanje koje se ondje razvilo trajno su ga povezali s našim narodom.
Prigodom 500. obljetnice njegove smrti 1956. godine franjevački provincijal fra Damjan Damjanović istaknuo je važnost Iloka za hrvatske franjevce, nazivajući Gospin Trsat i Kapistranov Ilok dvama draguljima svoje Provincije. Uspomena na sveca posebno je oživjela i 1986. godine, prigodom 600. obljetnice njegova rođenja, te 1990., kada je obilježena 300. obljetnica kanonizacije.
Posebna je i njegova povezanost s papom Ivanom Pavlom II. Još kao krakovski nadbiskup Karol Wojtyła podržao je nastojanja da Kapistran bude proglašen zaštitnikom vojnih dušobrižnika. To je kasnije, 20. veljače 1986. godine, i sam učinio kao papa.
Obojica su, svaki u svome vremenu, neumorno naviještala evanđelje i pozivala ljude na vjernost Kristu i očuvanje kršćanskih vrijednosti.
I nakon 570 godina život svetoga Ivana Kapistrana ostaje primjer snažne vjere, hrabrosti i predanosti Bogu. Za nas u Hrvatskoj posebno je značajan jer je svoje posljednje dane proveo u Iloku, gdje se i danas čuva uspomena na njega.
Neka nas njegov primjer potakne da budemo postojani u vjeri i spremni činiti dobro.
Sveti Ivane Kapistrane, moli za nas!
